Istorijat Jadranskog brodogradilišta Bijela


Najvažnije godine u razvoju Jadranskog brodogradilišta Bijela


1927


Razvojni put Brodogradilišta počeo je 1927. godine zahvaljujući čestitim i vrijednim ljudima iz Bijele, osnivanjem radionice za gradnju brodova na rtu Pijavica. U prvoj godini rada "Pijavica" je zapošljavala 10, a naredne 1928. godine 11 radnika. Brodogradilište je pokrivalo površinu od 1000 kvadratnih metara. U ovom "škveru" kako su ga nazivali ljudi iz Bijela, vršila se popravka drvenih brodova, a gradili su se ribarski brodovi i jedrenjaci. Do 1940. godine u Brodogradilištu je izgrađeno 30 novih brodova i remontovano je više od 100 jedrenjaka i 12 parnih brodova.

1946



Krajem avgusta 1944. godine, okupacione snage su minirali konvoj bivše jugoslovenske mornarice koji je bio u neposrednoj blizini Brodogradilišta duž cijele dužine glavnog gata. Jedino područje koje je ostalo neoštećeno je bio dio ranije operativne obale ali nakon oslobođenja našeg područja, počeli su radovi na popravci manjih brodova, koji su bili potrebnu za plovidbu unutar zaliva. Početkom 1946. godine, na inicijativu preživjelih radnika, Brodogradilište "Pijavica" je obnovilo svoje aktivnosti.

1951 - 1955



Godine 1955, industrijski krug je proširen na zaleđe rta i tada je ime "Bokeljska Pobuna" promijenjeno u Brodogradilište "Bijela". Od tada su kapaciteti prošireni, kupljene su nove mašine i postrojenja, napuštajući polako izgradnju drvenih brodova koja je nekada bila okosnica proizvodne orijentacije od njegovih početaka. Počela je izgradnja čeličnih brodova u komercijalne svrhe u Bokokotorskom zalivu.

1968


Do kraja 1959. godine izrađeno je nekoliko novih čeličnih brodova, putničko - teretnih brodova. Sledeći faza je obilježena izgradnjom prvog plutajućeg doka sa kapacitetom podizanja od 10.000 tona. Izgradnja istog je trajala od 1960 do 1968. godine i to je bio prvi novoizgrađeni objekat te vrste u Jugoslaviji. Sopstvena radna snaga je uradila izgradnju kao i ugradnju celokupne opreme na kvalitetan način. Radom na tako izazovnom zadatku, radnici Brodogradilišta su potvrdili visok nivo stručnosti i dokazali su da su sposobni za obavljanje i najkomplikovanijih radnih zadataka.

1969 - 1976



Decenije razvoja od 1969 do 1976. godine karakteriše veća usmjerenost ka remontu plovnih objekata. Domaći i strani brodovlasnici su sve više i više povjeravali svoje brodove za remont "Bijeloj". U planovima razvoja opštinske oblasti tih godina, Brodogradilište je imalo prioritetnu poziciju a u okviru pomorske privrede i razvojnih planova Crne Gore imalo je svoje mjesto među aktivnostima od zajedničkog interesa za razvoj Republike.

1976

Kapaciteti Brodogradilišta su postali suviše tijesni te je stoga donijeta odluka o proširenju kapaciteta za popravku, kupovinom novog doka. Ugovor za izgradnju doka je zaključen sa renomiranim njemačkom kompanijom GHH sa rokom izgradnje od 14 mjeseci. Dok je bio završena u rekordnom roku i isti je pušten u rad početkom 1976. godine. To je bio najveći plutajući dok u bivšoj Jugoslaviji, sa kapacitetom dizanja od 33.000 tona, i njegova vrijednost je bila 44 miliona nemačkih maraka. Iste godine završena je i izgradnja operativne obale u dužini od dva puta po 300 metara sa portalnom dizalicom od 25 tona a 36 novih mašina je stavljeno u funkciju uz zapošljavanje 900 radnika.

1979



Bila je nedelja, 15. aprila 1979. godine, 7 sati, 19 minuta i 50 sekundi. Razorni zemljotres zadesio je Crnu Goru. Brodogradilište je pretrpelo veliku materijalnu štetu, dok je uništeno ili potonulo u more više od 80% njegovih funkcionalno povezanih objekata.

1985



Rekonstrukcija Brodogradilišta je završena 1985. godine, izgradnja je izvršena u skladu za zahtjevima osteljivog seizmičkog područja, koristeći metode u skladu sa najnovijim tehnološkim preporukama. Osim oporavka od posledica zemljotresa, sledeću fazu razvoja Brodogradilišta karakteriše puno opredeljenje ka remontu brodova.

1995



Nakon veoma uspešnog perioda i dobrih poslovnih rezultata, teškoće su ponovo došle 1992. godine uvođenjem sankcija UN SR Jugoslaviji. Nakon ukidanja sankcija 1995. godine, Brodogradilište je počelo da radi, ali sada pod novim imenom Jadransko brodogradilište Bijela. Sa novim timom rukovodstva, agresivnim marketinškim prodorom, konkurentnim cijenama i kvalitetom, Brodogradilište je uspelo da prokrči svoj put na svjetskom tržištu.

danas ...



Jadransko brodogradilište Bijela je danas akcionarsko društvo, moderan poslovni sistem koji uspješno posluje, zahvaljujući jasno postavljenim ciljevima poslovanja, stalnim podsticajima za kreativnost i brigom o visoko kvalitetnom radu, dobro izabranom orijentacijom, programom rada i dugoročnom kadrovskom politikom.